Zašto dimljena riba?

Savremenim načinom života promenjen je i način ishrane. Umesto masnoća koje su bile potrebne zbog napornog rada i kretanja, današnjem čoveku, zbog smanjene potrebe za hranom prevashodna ishrana su proteini. Dimljena riba je izuzetno bogata proteinima. Tradicionalnim načinom dimljenja nutritivna vrednost ribe ostaje potpuno sačuvana. Samo jedna porcija dimljene ribe svakodnevno podmiruje skoro celodnevnu potrebu organizma za proteinima, gvožđem, kalcijumom i vitaminom D. Konzumiranje dimljene ribe se preporučuje osobama koje žive i rade u uslovima stresa a takođe deci, trudnicama i osobama u starosti. Zbog svog nutritivnog sastava i dobre svarljivosti preporučuje se konzumiranje dimljene ribe 2 puta nedeljno (kao prevencija nastanku kardiovaskularnih bolesti), a optimalno bi bilo 3 puta nedeljno (naročito kod osoba sa kardiovaskularnim bolestima).

Omega 3 i dimljena riba

Dimljena riba je bogata proteinima i Omega 3 masnim kiselinama. Omega-3 masne kiseline su esencijalne masne kiseline. Esencijalne znaci da organizam ne može da ih sintetiše, već se moraju uneti hranom. Omega 3 masne kiseline se nalaze u masnoj morskoj ribi, kao što je losos, skuša, bakalar… Nutricionisti preporučuju unos ribe bar 3 puta nedeljno, naročito bogate omega 3 masnim kiselinama. Omega3 utiče na smanjenje srčanih oboljenja i holesterola. Eskimi koji koriste mnogo ribe bogate omega 3 masnim kiselinama u svojoj ishrani imaju snižen LDL- štetan holesterol i povećan HDL- dobar holesterol. Nekoliko velikih kliničkih studija je potvrdilo da ishrana ribom smanjuje nivo ukupnog holesterola i triglicerida u krvi. U populaciji Eskima nije do sada zabeležen slučaj srčanih ili moždanih problema izazvanih ishranom bas zbog njihove prevashodne ishrane bogate ribom.

Zdravlje

Jedan od najboljih načina da se spreči razvoj srčanih oboljenja je da se smanji unos zasićenih masti (masti životinjskog porekla) i da se poveća unos nezasićenih masti, uključujući omega 3 masne kiseline kojima je bogata riba. Takođe je potvrđeno da sprečavaju nastanak i razvoj ateroskleroze (suženje krvnih sudova usled zadebljavanja i akumuliranja masti na zidovima krvnih sudova). Unosom omega 3 masnih kiselina izrazito je smanjen rizik za razvoj iznenadnog srčanog napada ili šloga. Dovoljnim unosom ribe omogućuje se sprečavanje nastanka tromba, koji može začepiti arterije i dovesti do srčanog infarkta ili moždanog udara. Ustvari, unosom dve porcije masne morske ribe nedeljno smanjuje se rizik za šlog cak i do 50%. Utvrđeno je da omega 3 masne kiseline smanjuju bol u zglobovima, smanjuju jutarnju ukočenost i omogućavaju smanjenje količine lekova koje koriste pacijenti sa reumatoidnim artritisom. I druga hronična inflamatorna oboljenja kao što je osteoartritis, mogu biti ublažena upotrebom omega 3 masnih kiselina. Ljudi koji ne održavaju ravnotežu u unosu omega 3 i omega 6 masnih kiselina u svojoj ishrani imaju povećan rizik za razvoj depresije. Omega 3 masne kiseline ulaze u sastav membrane nervnih ćelija. Omogućavaju komunikaciju između nervnih ćelija koja je neophodna za održavanje dobrog mentalnog zdravlja. Zato se kaže da je riba najeftiniji lek.